Kɛ́ niyenii he gbɛjianɔtoo pɔtɛɛ ko bafee nɔ ni ehe gbɛi waa trukaa lɛ, esa akɛ akɛ ŋoo bibioo ko awo mli. Fɛɛ sɛɛ lɛ, niyenii babaoo ni je shishi akɛ gbɛjianɔtoo ni mla eŋmɛ gbɛ, ni ŋaalɔi fiɔ sɛɛ ni ato he gbɛjianɔ koni akɛtsu gbɔmɔtsoŋ hewalɛnamɔ he naagba loo shihilɛ pɔtɛɛ ko he nii lɛ ebatsɔ nɔ ko nɔ ko fe gbɛjianɔtoi ni haa mɔ he waa oya, ni no sɛɛ lɛ, ajara amɛ babaoo ahaa gbɔmɛi, ni ehe ehiaaa ni amɛteŋ mɛi babaoo atsake amɛ pɛŋ. niyenii yɛ klɛŋklɛŋ gbɛ nɔ.
Awie niyenii ni oxalate faaa yɛ mli lɛ he babaoo nyɛsɛɛ nɛɛ. Keri Gans, MD, ni ŋma wolo ni ji The Small Change Diet lɛ kɛɛ akɛ, bei pii lɛ, ajieɔ niyeli he gbɛjianɔtoo pɔtɛɛ nɛɛ he ŋaa ahaa mɛi ni yɔɔ tsitsi mli tɛi lɛ. Enɛ hi waa kɛha mɛi ni hela ko ni yeɔ mɔ awui ni baa beni shika tsuru kɛ ŋmeii ni wa ni yɔɔ amɛmli lɛ feɔ amɛhe lɛ.
Shi afeee niyenii ni oxalate faaa yɛ mli lɛ koni akɛba shi, ni ejeee tsofa kɛha mɛi ni miitao ni amɛkɛ niyenii mli hewalɛ babaoo afata amɛ niyenii he lɛ. Wɔbi ŋaalɔi lɛ saji babaoo yɛ nɔ ni niyenii ni oxalate faaa yɛ mli lɛ fata he kɛ bɔ ni ooofee ole kɛji ehi kɛha oniyenii he gbɛjianɔtoo lɛ he. No ji nɔ ni amɛyɔɔ ni amɛkɛɛ.
Sonia Angelone, ni ji Academy of Nutrition and Dietetics lɛ najiaŋdamɔlɔ lɛ kɛɛ akɛ, taakɛ gbɛi lɛ tsɔɔ lɛ, ato niyenii he gbɛjianɔtoo lɛ he gbɛjianɔ koni ekɛba oxalates, ni ji tsofa ko ni yɔɔ niyenii komɛi ni gbɔmɔtso lɛ feɔ fioo lɛ amli lɛ shi. Ekɛfata he akɛ: “Vitamin C ni yɔɔ wɔgbɔmɔtso lɛ mli lɛ mligbalamɔ hu kɛ oxalates baa.”
Deborah Cohen (RDN), ni ji helatsamɔhe kɛ niyenii he nilee ni akɛtsiɔ hela naa lɛ he nilelɔ ni yeɔ ebuaa yɛ Rutgers University lɛ kɛɛ akɛ, oxalates lɛ baa yɛ adebɔɔ mli yɛ aduawai, ŋmeii, aduawai kɛ ŋmaa babaoo mli. Cohen kɛɛ akɛ, ojieɔ nɔ ni miihe ashɛ oxalates (ni kɛ shika tsuru krokomɛi futuɔ ni efeɔ oxalates) ni okɛkpeɔ lɛ fɛɛ. Tɛi ni yɔɔ tsitsi mli lɛ baa kɛji oxalates kɛ calcium fata he beni amɛshiɔ gbɔmɔtso lɛ mli lɛ.
Afee niyenii ni oxalate faaa yɛ mli lɛ koni ekɛha oxalate nifeemɔi lɛ aba shi. Cohen kɛɛ akɛ: “Mɛi komɛi susuɔ akɛ kɛ́ okɛ oxalate ni oyeɔ lɛ ba shi lɛ, ebaanyɛ eba oshara ni yɔɔ [ni ji tɛi ni yɔɔ tsitsi mli] lɛ shi.”
Ekɛfata he akɛ: “Shi kɛlɛ, ehe miihia ni wɔkadi akɛ tsitsi mli tɛi ni baa lɛ ji nɔ ko ni jɛɔ nibii babaoo amli.” Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, National Kidney Foundation lɛ kadi akɛ, kɛ́ mɔ ko ye calcium fioo loo nu faaa lɛ, no hu baanyɛ aha tɛi ni yɔɔ etsitsi mli lɛ aya hiɛ. No hewɔ lɛ, ekolɛ niyenii ni oxalate faaa yɛ mli lɛ pɛ jeee nɔ pɛ ni esa akɛ okwɛ ohe nɔ, no hewɔ lɛ eji jwɛŋmɔ kpakpa akɛ okɛ odatrɛfonyo lɛ aaabi dani oka lɛ okwɛ.
Eyɛ mli akɛ mɛi komɛi tswaa niyenii lɛ he adafi yɛ Intanɛt lɛ nɔ akɛ eji tsofa ni haa “fuumɔ” baa moŋ, shi anako enɛ he odaseyeli. Enɛ ji mɛi ni yɔɔ calcium oxalate tɛi ni yɔɔ amɛtsitsi mli lɛ ahe yinɔsane pɛ. “Be fɛɛ be lɛ, yiŋtoo titri ni haa otsakeɔ kɛyaa niyenii ni oxalate faaa yɛ mli lɛ nɔ ji koni eye ebua ni eba tsitsi mli tɛi ahe oshara lɛ shi – shi kɛlɛ, kɛji akɛ oyɛ yinɔsane ni kɔɔ oxalate ni fa babaoo kɛ tsitsi mli tɛi ahe lɛ he yinɔsane, loo koni eye ebua ni eba tsitsi mli tɛi ni fa babaoo lɛ shi ji oxalate ni yɔɔ tsitsi mli lɛ shishijee,” Hans kɛɛ.
Shi ekolɛ niyenii nɛɛ esaaa mɔ fɛɛ mɔ ni yɔɔ tsitsi mli tɛi lɛ. Yɛ be mli ni calcium oxalate tɛi lɛ ji nɔ ni afɔɔ naa waa lɛ, abaanyɛ akɛ nibii krokomɛi afee tsitsi mli tɛi, ni yɛ nakai shihilɛ lɛ mli lɛ, ekolɛ niyenii ni oxalate faaa yɛ mli lɛ eyeee ebuaaa.
Kɛji akɛ oyɛ calcium oxalate tɛi po lɛ, ekolɛ gbɛi krokomɛi yɛ ni obaanyɛ otsɔ nɔ oha oshara ni yɔɔ akɛ amɛbaaku amɛsɛɛ amɛba lɛ aba shi. Cohen kɛɛ akɛ: “Akɛni calcium baanyɛ akpɛtɛ oxalates he bɔni afee ni amɛkashɛ otsitsii ahe ni amɛha otsitsii amli tɛi aba hewɔ lɛ, calcium ni fa bɔ ni sa ni oooná yɛ oniyenii mli lɛ baanyɛ atsu nii jogbaŋŋ tamɔ bɔ ni oxalates ni yɔɔ oniyenii mli lɛ baa shi lɛ pɛpɛɛpɛ.”
Angelone kɛɛ akɛ: “Oxalate bɛ ŋmɔlɔ, no hewɔ lɛ oleŋ kɛji ooye nɔ ko ni oxalate babaoo yɔɔ mli. “Ehe miihia ni wɔnu niyenii ni oxalates babaoo yɔɔ mli kɛ nɔ ni oxalates faaa yɛ mli lɛ shishi.”
Angelone bɔ kɔkɔ akɛ: “Kwɛmɔ ohe jogbaŋŋ yɛ smoothie ni nibii nɛɛ yɔɔ mli lɛ he.” Niyenii ni oxalate babaoo yɔɔ mli lɛ baanyɛ ahi kɔɔpoo bibioo ko mli ni abaanyɛ aye oya, no hewɔ lɛ esa akɛ akwɛ jogbaŋŋ.
Cohen kɛɛ akɛ, yɛ gbɛ ni waaa nɔ lɛ, niyenii ni oxalate faaa yɛ mli lɛ kɛ gbɔmɔtsoŋ hewalɛnamɔ he oshara babaoo baaa. Shi kɛlɛ, ekɛfata he akɛ, ekolɛ niyenii mli hewalɛ nibii komɛi faaa bo. Ekɛɛ akɛ: “Niyenii fɛɛ ni tsiɔ niyenii komɛi anaa lɛ baanyɛ aha niyenii mli hewalɛ nibii ni haa mɔ he waa lɛ faaa, ni bei pii lɛ niyenii ni oxalate babaoo yɔɔ mli lɛ mli nibii ni he hiaa waa yɔɔ mli.”
Husu kroko ni yɔɔ niyenii ni oxalate faaa yɛ mli lɛ he? Ekolɛ ebaawa akɛ ooonyiɛ sɛɛ. Cohen kɛɛ akɛ: “Nakai niyenii ni oxalate babaoo yɔɔ mli lɛ bɛ nɔ ko krɛdɛɛ ko ni tsɔɔ akɛ amɛfeɔ nakai. Enɛ tsɔɔ akɛ yɛ niyenii ni oxalate babaoo yɔɔ mli lɛ ateŋ lɛ, saneyitso kome ko bɛ ni afɔɔ namɔ ni obaanyɛ onyiɛ sɛɛ mlɛo. Ekolɛ ebaabi niiamlitaomɔ babaoo dani ona nɔmimaa akɛ onyiɛ gbɛ kpakpa nɔ.
Nakai nɔŋŋ hu nibii babaoo baanyɛ aná tɛi ni yɔɔ tsitsi mli lɛ anɔ hewalɛ, ni nɔ ni fata he ji fɔmɔ nii kɛ nu abɔ ni onuɔ lɛ, taakɛ World Journal of Nephrology lɛ tsɔɔ lɛ. Cohen kɛɛ akɛ, niyenii ni oxalate faaa yɛ mli lɛ sɛɛnyiɛmɔ kɛkɛ nyɛŋ ajie oshara ni yɔɔ tsitsi mli tɛi ahe lɛ kɛjɛ mli.
Shikome ekoŋŋ lɛ, okɛ odatrɛfonyo lɛ agba sane dani obɔi niyenii nɛɛ yeli koni ona nɔmimaa akɛ eji gbɛ ni sa kɛha bo kɛ nɔ kroko ni esa akɛ ofee yɛ niyenii ni oyeɔ lɛ najiaŋ loo kɛfata he. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, Cohen wo ŋaa akɛ afee nɔ ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ koni akɛba oshara ni yɔɔ tsitsi mli tɛi ahe lɛ shi yɛ niyenii ni oxalate faaa yɛ mli lɛ sɛɛ loo dani aka niyeli he gbɛjianɔtoo ni tsiɔ mɔ naa lɛ akwɛ:
Egbɛɛmɔ tamɔɔɔ nɔ ko ni aŋmala ashwie shi, shi kɛji akɛ oyɛ niyenii ni oxalate faaa yɛ mli lɛ he miishɛɛ lɛ, Hans maa bɔ ni ehe hiaa ni okɛ datrɛfonyo agba sane klɛŋklɛŋ lɛ nɔ mi akɛ: “Kɛ́ oxalate ni yɔɔ omli lɛ ji nɔ ni sa ni obɛ nɔ ko ni baaha oje oshara ni okɛ ohe woɔ tsitsi mli tɛi amli lɛ shishi.”
Be ni akɛbaatsu nii: Manyawale-24-2023