Israelbii 26 ni awo amɛ helatsamɔhe beni amɛyasara mɛi ni feɔ yitsɔi lɛ sɛɛ

Gbi ko lɛ, Ronit (jeee egbɛi diɛŋtsɛ) bɔi musu mli piŋmɔ, mumɔ ni sɛɛ tsɛɔ kɛ tɔlɛ, ni etee datrɛfonyo lɛ ŋɔɔ koni eyakwɛ lá mli. Shi kɛlɛ, ekpaaa gbɛ kɔkɔɔkɔ akɛ yɛ ŋmɛlɛtswai 24 mli lɛ, abaatsu lɛ kɛya helatsamɔhe lɛ koni ayatsa lɛ yɛ lá ni egbɔjɔ waa lɛ hewɔ.
Lɛ, yɛ anɔkwale mli lɛ, ekpaaa gbɛ akɛ anɔkwale ni eji akɛ ekɛ eyitsɔi shwie shi gbi ni tsɔ hiɛ lɛ ji nɔ ni kɛ enɛɛmɛi fɛɛ ba.
Taakɛ eji yɛ Ronit gbɛfaŋ lɛ, yei 26 ni yɔɔ Israel (kɛ aja mli lɛ, mɔ kome yɛ nyɔŋ fɛɛ nyɔŋ nɔ) yaa helatsamɔhe ni amɛtsitsii lɛ egbo waa yɛ be mli ni afee amɛ yitsɔi ni atsakeɔ lɛ sɛɛ.
Etamɔ nɔ ni yei nɛɛ ateŋ mɛi komɛi baanyɛ aná hewalɛ amɛ diɛŋtsɛ. Shi, mɛi krokomɛi hu biɔ ni atsa amɛ kɛtsɔ dialysis nɔ.
Mɛi komɛi baakɛɛ akɛ yɛ yei akpei abɔ ni yɔɔ Israel ni ŋmɛɔ amɛyitsɔi daa afi lɛ ateŋ lɛ, “mɛi 26 pɛ” náa tsitsi hela. Kidney ni tsuuu nii jogbaŋŋ (nɔkwɛmɔnɔ). (He ni jɛ: Wikimedia Nɔyeli)
Yɛ hetoo ni miha lɛ mli lɛ, mitsɔɔ mli akɛ, tsitsii ni tsuuu nii jogbaŋŋ ni biɔ ni afee lɛ dialysis lɛ ji nɔ ni naa wa waa ni ekɛ wala woɔ oshara mli.
Helatsɛmɛi baakɛɛ bo akɛ amɛsumɔɔɔ tsofafeemɔ mli pilamɔ yɛ mɔ ko nɔ. Enɛ ji jara ni esaaa akɛ mɔ ko woɔ kɛha tsofafeemɔ he gbɛjianɔtoo ko ni yɔɔ mlɛo.
Yɛ afi 2000 afii lɛ amli lɛ, amaniɛbɔi ni kɔɔ okadii ni jɛɔ tsofai ni akɛsaa yitsɔi ni formaldehyde yɔɔ mli lɛ mli baa lɛ he lɛ bɔi baa klɛŋklɛŋ kwraa. Nɔ titri ni haa enɛ baa ji lasu ni mɔ ni feɔ yitsɔi lɛ muɔ yɛ be mli ni ekɛ yitsɔi lɛ shwieɔ shi lɛ.
Nɔ ni fata okadii nɛɛ ahe ji hiŋmɛi mlifu, mumɔ mli naagbai, hiɛ mli ŋmɔlɔ, mumɔ ni sɛɛ tsɛɔ, kɛ fɛ̃i mli ŋmɔlɔ.
Shi yɛ be mli ni ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ tsofai ni akɛsaa yitsɔi lɛ bɛ formaldehyde lɛ, nɔ kroko hu yɛ mli: glyoxylic acid.
Acid nɛɛ tsɔɔ yitso hewolo ni lá fãji babaoo yɔɔ mli lɛ mli. Kɛji akɛ glyoxylic acid lɛ bote lá lɛ mli pɛ lɛ, egbɛɔ eshwaa ni etsɔɔ oxalic acid kɛ calcium oxalate, ni eboteɔ lá lɛ mli ekoŋŋ ni yɛ naagbee lɛ etsɔɔ tsitsii amli eshiɔ gbɔmɔtso lɛ mli akɛ shwiemɔ fã.
Enɛ diɛŋtsɛ jeee nɔ ni ejaaa, gbɔmɛi fɛɛ tsɔɔ nɛkɛ gbɛ nɛɛ nɔ kɛyashɛɔ he ko ni bei pii lɛ, ehiii kwraa. Shi kɛ́ akɛ glyoxylic acid ni fa babaoo fe nine lɛ wo mɔ mli lɛ, oxalic acidosis baanyɛ aba, ni no baaha etsitsi lɛ akatsu nii jogbaŋŋ.
Beni akwɛɔ yei ni tsitsii lɛ nyɛɛɛ atsu nii jogbaŋŋ beni amɛtsake amɛyitsɔi lɛ sɛɛ lɛ, ana calcium oxalate ni yɔɔ tsitsii lɛ amli wala yibii lɛ amli.
Yɛ 2021 lɛ, gbekɛ yoo ko ni eye afii etɛ ka tsofa ko ni haa yitsɔi jaa lɛ numɔ. Eka lɛ pɛ ni emiii, ejaakɛ eyɛ ŋmɔlɔ waa, shi nɔ ni jɛ mli ba ji akɛ, gbekɛ yoo lɛ ŋɔ fioo ko pɛ ewo enaa. Nɔ ni jɛ mli ba ji tsitsi ni egbo waa ni biɔ dialysis pɛ, shi jeee gbele.
Yɛ nɛkɛ sane nɛɛ sɛɛ lɛ, Hewalɛ He Nitsumɔhe lɛ gu gbɛŋmɛɛ woji ni akɛhaa nibii fɛɛ ni akɛsaa yitsɔi ni glyoxylic acid yɔɔ mli ni pH value lɛ baa shi fe 4 lɛ.
Shi naagba kroko hu ji akɛ, jeee be fɛɛ be anyɛɔ akɛ he fɔ̃ɔ saji ni aŋmalaa yɛ nibii ni akɛsaa yitsɔi ahe lɛ anɔ, ni eji anɔkwale kwraa. Yɛ afi 2010 mli lɛ, aŋmala nɔ ko ni akɛtsuɔ nii yɛ Ohio lɛ nɔ akɛ formaldehyde bɛ mli, shi yɛ anɔkwale mli lɛ, formaldehyde oha mlijaa 8.5 yɛ mli. Yɛ afi 2022 lɛ, Israel nibii ko kɛɛ akɛ, tsofa ni haa mɔ he jɔɔ lɛ bɛ mli, ni tsofa ni ji 2% pɛ yɔɔ mli, shi yɛ anɔkwale mli lɛ, tsofa ni haa mɔ he jɔɔ lɛ 3,082 ppm kɛ tsofa ni haa mɔ he jɔɔ lɛ 26.8% yɔɔ mli.
Nɔ ni yɔɔ miishɛɛ ji akɛ, kɛ ajie oxalic acidosis helai enyɔ ni tee nɔ yɛ Egypt lɛ, jeŋ muu fɛɛ oxalic acidosis helai fɛɛ jɛ Israel.
Ani bɔ ni liver metabolism lɛ tsuɔ nii ehaa yɛ Israel yei amli lɛ yɛ srɔto yɛ nɔ ni yaa nɔ yɛ je lɛŋ he fɛɛ he lɛ he? Ani Israel yei amli wala yibii ni fiteɔ glyoxylic acid lɛ ji “shwɛmɔ” fioo? Ani wekukpaa ko yɛ calcium oxalate ni akɛwoɔ mli lɛ kɛ bɔ ni fɔmɔ nii amli hela ni ji hyperoxaluria lɛ gbɛ eshwa lɛ teŋ? Ani abaanyɛ aha helatsɛmɛi nɛɛ tsofafeemɔ ni tamɔ nɔ ni akɛhaa helatsɛmɛi ni yɔɔ hyperoxaluria type 3 lɛ?
A ngɛ sane bimi nɛ ɔmɛ kasee lolo, nɛ wa li heto ɔmɛ jehahi fuu. Dani nakai be lɛ baashɛ lɛ, esaaa akɛ wɔŋmɛɔ yoo ko gbɛ ni yɔɔ Israel lɛ kɛ ehewalɛ woɔ oshara mli.
Agbɛnɛ hu, kɛji oosumɔ ni okɛ oyitsɔi afee ŋmɔlɔŋmɔlɔ lɛ, nibii krokomɛi ni yɔɔ shweshweeshwe yɛ jara nɔ ni glyoxylic acid bɛ mli, ni Ministry of Health lɛ eŋmɛ gbɛ. Enɛ baaye abua bo ni oná yitsɔi ni ja kɛ gbɔmɔtso ni yɔɔ hewalɛ. Ejaakɛ wɔ fɛɛ wɔle akɛ anɔkwa fɛo jɛɔ mligbɛ.


Be ni akɛmajeɔ: Otukwajaŋ-14-2023